Vrlo često slušate kako je određena bomba određene jačine. Ta se jačina mjeri u kilotonima. No, još češće se sve bombe uspoređuju s onim nuklearnim bombama bačenim na Japan malo prije kraja drugog svjetskog rata. U ovom dijelu odgovora i razgovora s Krešimirom Vam donosimo malo podrobniji opis što su kilotoni i kako se to zapravo mjeri. p.s. nemojte nikome reći, ali u ovom postu možete naći i shematski dijagram bombe.
Rješavanje problema je jedan od najbitnijih znanja u životu. I to pogotovo onih problema s kojima se niste prije susreli. Bez obzira tko ste ili što radite, vi ćete nailaziti na prepreke. Kako se nositi s takvim izazovima često će biti odlučujući čimbenik u tome kako ste uspješni u životu. Iako problemi dolaze u raznim oblicima i veličinama, sposobnosti imrpovizacije i rješavanja problema se vrlo često mogu naučiti, kao i također apstraktno razmišljanje i objektivno proučavanje situacije.
Institut Ruđer Bošković (IRB) poziva Vas na Noć pod zvijezdama na "Ruđeru"
koja će se održati u petak, 14. svibnja 2010. godine s početkom u 18
sati na IRB-u, Bijenička cesta 54, Zagreb. Promatranje noćnog neba
organizira se u sklopu aktivnosti povodom obilježavanja 60. obljetnice
IRB-a.
Ok, ideja i princip nuklearne bombe su prilično jednostavni. No svejedno nam treba malo objašnjenja. Malo osnovnih principa. Disclaimer: za eventualne posljedice ne odgovaramo, sve što se ovdje opiše koristi se na osobnu odgovornost. Cumez krew nije odgovoran ukoliko netko zloupotrijebi ove informacije, koje se mogu naći skoro bilo gdje na netu.
Metallica po prvi puta pred hrvatsku publiku dolazi 16. svibnja 2010, u sklopu "World Magnetic Toura", i osim materijala s aktualnog albuma "Death Magnetic" u minimalno dva sata predstavit će i uspješnice iz svoje karijere koja je već davnih dana prešla okvire metal scene.Ma idemo ovako...
METALLICA U ZAGREBU... BE THERE OR BE SQUARE !!
Update... METALLICA SKORO SUTRA::: (u geološkim vremenskim skalama)
Veliki
umovi prestižnog Kalifornijskog instituta za tehnologiju - CalTech su skontali
način kako mogu kreirati solarne ćelije koje imaju barem tri poželjne
karakteristike:
1.
Vrlo dobro apsorbiraju svjetlost
2.
Većinski su napravljene od jeftine plastike i zahtjevaju malene količine skupe
poluvodičke tehnologije.
3.
Vrlo su fleksibilni, vjerujemo kako žele reći savitljivi više nego otporni na
meteorološke uvjete...
Nastavljamo priču s
Krešimirom, o poanti života. Zapravo više o tome kako se nositi s određenim
životnim odlukama i kako se sučiti sa vašim postupcima. Nerijetko naši postupci
i djela utječu na tuđe živote. Recimo kada nekome udijelite kunu, ili se
ugurate prije te osobe u tramvaj/autobus. No što je s bombašima
nesamoubojicama? Što ako je vaš produkt u nekoliko sekundi ubio i preko
200 000 ljudi. A vi ste to znali?
Evo dokaza da Chumezovci, kada završe faks, rade i korisne stvari po ljudski rod :-) Naša draga bivša (i sadašnja) kolegica Iva Kelava, trenutno na džobu u Deutschland, na Max Planck institue of molecular cell biology and neurology, upravo je objavila znanstveni rad u prestižnom magazinu "Nature Neuroscience". Rad možete pogledati ovdje. Čestitke Ivi na odličnom poslu i želimo joj puno sreće i dalje.
PS. Iva, za ovu reklamu placas rundu kad dodjes u Zege XD
Nuklearna naša svagdašnja! Kako se prestati brinuti, zavoliti i
izgraditi je u garaži. Gdje se materijal i za koliko novaca može
nabaviti? Korak po korak upute... Od kad čovjek ukroćuje nuklearnu
energiju, kako je do toga došlo? Jesu li stavovi ekoloških udruga i
zelenih opravdani? Treba li se plašiti nuklearnih elektrana? Ali idemo korak po korak. Nova priča u nastavcima. Zapravo razgovor sa Krešimirom Cindrićem. Urednici znanosti na eteru su mu postavljali pitanja, a on je odgovarao.
Ostao nam je još samo jedan dan, ili dva...ali kraj se približio. Sve što je lijepo, kratko traje...tako je nažalost i morskla bolest kratko trajala :P No, ne sumnjamo uopće da će nam se Jadra javljati sa svojim kolimnama i ponekada s nama dijeliti njene misli. Ćumez voli Jadru....i da je CD, držali bi je ponosno na polici...
Supernumerary's
log – date: 05. 05 . 2010.
„Više od svega volio sam gledati
albatrose. Nad pučinom, daleko od svakog kopna. Albatrosi lete nisko,
nisko, klize tik nad površinom mora.“ Pričao mi je osamdesetogodišnji
japansko-kanadski oceanograf. Došao je na Institut tog dana da isprazni
svoj ured. Hrpe požutjelog papira, istraživanja na kojima je radio,
stara pisaća mašina na kojoj je pisao radove, i plutajuća (s ugrađenim
pojasom za spasavanje) modra jakna koja je s njim prošla mnoga mora.
Poklanja mi jaknu za moje prvo putovanje. Njemu više neće trebati.
Nad pučinom daleko od svakog kopna albatrosi klize nisko nad površinom
mora. Trenutak prije nego slete umoče vršak krila u more. Volim ih
gledati ušuškana u modru jaknu koja je prošla mnoga mora.